Richard Matheson - I Am Legend (1954)

I Am Legend je kratki roman, napisan na gotovo 160 stranica, naravno ovisno o formatu i izdavaču, američkog pisca Richarda Mathesona koja je doživjela više svojih ekranizacija te inspirisala velika imena poput Romera i Stephen Kinga.  Matheson je čak 1954. godine stvorio alternativnu varijantu na tematiku posljednjeg čovjeka na zemlji  te sa snažnim i osebujnim stilom pripovjedanja sa punim pravom  stekao epitet prvog modernog romana o vampirima. Stoga ne čudi činjenica da je I Am Legend  bio jedan od glavnih faktora utjecaja u razvoju zombi žanra i planetarrne popularnosti  koncepta svjetske apokalipse posebice ostavljajući veliki pečat u klasiku Night of the Living Dead (1968) Georgea A. Romera.  Iako je roman o vampirima, autor Richard Matheson je spretno i inteligentno racionalizirao i naturarlizirao vampirski mit tako što ga je prebacio iz nadzemaljskog folklora i viktorijanskog supernaturalizma u domen medicinskih istraživanja i znanstveno racionalnog uzroka.  Roman prelazi svoje granice žanra, daleko ide ispred puke horor i naučno-fantastične priče i dobija status sasvim sigurno jedne o boljih knjiga glede ljudske napuštenosti. Međutim, treba istaći da vampiri u Mathesonovom modernom egzistencijalnom ostvarenju pored toga što ih sam autor naziva vampirima te što su u tijesnoj vezi sa češnjakom, krvi, križem i ostalim karakteristikama pomenutog podžanra, one i nemaju baš neke sličnosti sa vampirima John William Polidoria i njegovih sljedbenika iz tradicionalnih gotičkih romana.  Vrijeme radnje romana je smješteno u bliskoj budućnosti vremena kada je i napisan, tj. ranih sedamdesetih godina u opustošenom predgrađu Los Angelesa.  Autor nam u više navrata nagovještava da je Robert  Neville posljednji član ljudske rase na zemlji kao rezultat pandemije nastale ratom koja se munjevito širila posredstvom vremenskih neprilika i insekata.  Svakodnevno pripremanje kućnog odbrambrenog mehanizma za noćni napad vampira, Robertu pričinjava kratkotrajni bijeg iz totalnog beznađa utopljenog u alkoholizam. Dok po danu lovi vampire, po noći uz glasnu klasičnu muziku sa bocom viskija započinje beznadežni rat sa duhovima prošlosti koji ga bacaju u još veći ponor depresije i osamljenosti.  Par slučajeva borbi sa samim sobom koji su ga doveli do ruba smrti zahvaljujući  neuspjelim bježanjem iz stvarnosti, natjerali su Roberta Nevilla da uz pomoć znanstvenih knjiga, mikroskopa i ostalih pomagala, odagna crne misli sa sopstvenih etičkih pravila i seksualnog nagona ka istraživanju korijena vampirske bolesti na koje je on sam imun.  Upornim i marljivim radom otkrio je da je ključ problema bacil koji stvara izotoničnu otopinu u krvi, usporava krvotok, aktivira sve tjelesne funkcije, živi u svježoj krvi i osigurava energiju. Klica se aktivira tek kad dospije u svježu krv, a zatim kada se vampir-domaćin raspadne, spore izlaze van za novim utočištem.  Naizlged veliki pronalazak se ispostavio samo kao trenutačno rješenje njegove samoće koja će se manifestirati još jednim korakom naprijed ka nestanku ljudske rase i novim svjetskim poretkom u kojem nema mjesta ni za ljude ni za mrtva tijela animirana od strane klica već će cijeli prostor biti rezervisan za članove novog društva.  Kao što rekoh prije, film je doživio nekoliko ekranizacija koji odstupaju od Mathesonovog prvobitnog koncepta, a to su: The Last Man on Earth (1964), The Omega Man (1971), zatim vjerovatno najpoznatija filmska adaptacija sa Will Smithom u glavnoj ulozi te zamjenom predgrađa za centar New Yorka- I Am Legend (2007) i I Am Omega iz iste godine  kao film Francisa Lawrenca.

Treba istaći da je i engleska i prevedena verzija ove knjige na naš jezik dopstupna na internetu.